Zaboravljeni heroj iz Kremana: Srpski pilot koji je bombardovao sile Osovine i bio odlikovan od RAF-a
Miljko Vračarić – Zaboravljeni heroj Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Jugoslavije
Miljko Vračarić, poznat kao jedan od najhrabrijih i najuspešnijih pilota Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Jugoslavije, danas je gotovo zaboravljeno ime. Tokom Drugog svetskog rata stekao je ugled i među britanskim saveznicima, a za svoju izuzetnu hrabrost dva puta je odlikovan u sastavu Kraljevskog vazduhoplovstva Velike Britanije (RAF).
Životna priča Miljka Vračarića
Detaljnu biografiju ovog legendarnog pilota donosi novo izdanje „Istorijske baštine“ Istorijskog arhiva Užice, u radu istaknutog autora Aleksandra Kola, dokumentariste Muzeja vazduhoplovstva.
Od Kremana do elitne bombarderske jedinice
Miljko Vračarić rođen je 1913. godine u selu Kremna kod Užica. Uprkos teškoj materijalnoj situaciji svoje porodice, uspeo je da započne školovanje u užičkoj gimnaziji, ali je zbog nemogućnosti nastavka školovanja upisao vojnu školu u Beogradu, gde je izabrao specijalnost vazduhoplovstva.
Već 1938. godine postao je član elitne 81. bombarderske grupe Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva.
Učestvovanje u Aprilskom ratu
Početak Aprilskog rata zatekao ga je 6. aprila 1941. godine u sastavu 261. eskadrile na aerodromu Stančinovci kod Mostara. Odmah je učestvovao u bombardovanju aerodroma kod Skadra, a narednih dana predvodio je borbene akcije protiv neprijateljskih kolona u Albaniji i napade na vojne ciljeve kod Zadra, koji je tada bio pod italijanskom upravom.
Evakuacija vlade i borba u Egiptu
Nakon kapitulacije Jugoslavije, 15. aprila 1941. godine, Vračarić je iz Nikšića prevezao predsednika vlade Dušana Simovića, ministre i druge članove jugoslovenske vlade sa porodicama u Atinu.
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova nije uspeo da se vrati u zemlju, pa je zajedno sa drugim jugoslovenskim pilotima otišao u Egipat, gde je nastavio borbu protiv sila Osovine.
Kao jedan od ukupno 279 jugoslovenskih vazduhoplovaca u Severnoj Africi, postao je deo 3. jugoslovenske eskadrile, koja je delovala u sastavu britanske 257. bombarderske grupe stacionirane kod Sueckog kanala.
Internacija i odbrana Kaira
Tokom političkih sukoba u jugoslovenskoj emigraciji, iako se nije bavio politikom, Vračarić je interniran u logor Abasija kod Kaira zajedno sa grupom oficira.
Kada je nemački feldmaršal Ervin Romel zapretio prodorom prema Egiptu, Vračarić se dobrovoljno prijavio za pešadijsku odbranu Kaira.
Povratak u vazduh i služba u RAF-u
Krajem 1942. godine vratio se letenju, prvo u 203. britanskom skvadronu u Libiji, a potom u 454. australijskom skvadronu RAF-a, gde je obavljao izviđačke i patrolne zadatke iznad Mediterana i Egejskog mora.
Odlikovanja i unapređenja
Britanske vlasti su ga u decembru 1943. godine odlikovale srebrnom medaljom za hrabrost i unapredile u čin kapetana.
Po sopstvenoj želji prešao je u bombarderske jedinice koje su delovale iz Italije, gde je nakon dodatne obuke za noćne borbene zadatke ponovo upućen na front.
Noćni lov na nemačke konvoje
U sastavu 55. skvadrona RAF-a, Vračarić je leteo na dvomotornim bombarderima „Boston“, učestvujući u noćnim napadima na nemačke železničke i drumske konvoje.
Nakon raspuštanja Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva 1. novembra 1944. godine, odbio je prelazak pod komandu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a zvanični oficir RAF-a postao je 1. aprila 1945. godine.
Britanske kolege su mu nadene nadimak „Skiper“.
Ratne misije i nasleđe
Tokom rata izveo je čak 74 bombarderske misije, uključujući i poslednju akciju koja je praktično označila kraj savezničke vazdušne kampanje nad Italijom. Dana 30. aprila 1945. godine njegova posada uspešno je bombardovala ključne železničke ciljeve.
Miljko Vračarić ostaje simbol hrabrosti i požrtvovanosti jugoslovenskih pilota u Drugom svetskom ratu, čija priča zaslužuje da bude zapamćena i ispričana novim generacijama.

