Kako gajiti šipak na plantaži – kompletan vodič za uspešan uzgoj i dobru zaradu
Uzgoj šipka poslednjih godina postaje sve popularniji među proizvođačima voća, pre svega zbog velike potražnje za domaćim džemovima, marmeladama, sokovima i drugim prerađevinama. Šipurak je poznat kao izuzetno zdrava biljka bogata vitaminima, a pravilno podignuta plantaža može doneti stabilne i dugoročno isplative prinose.
Stručnjaci ističu da šipak već u trećoj godini ulazi u punu rodnost, dok jedan žbun može dati između 3 i 4 kilograma kvalitetnog ploda.
Koliko je isplativ uzgoj šipka?
Potražnja za proizvodima od šipurka iz godine u godinu raste. Za jednu teglu domaćeg džema potrebno je oko 600 grama ploda, dok se za 5 kilograma kaše koristi približno 3 kilograma šipka. Upravo zbog toga prerada može doneti dodatnu zaradu proizvođačima koji žele da prošire proizvodnju.
Pored prodaje svežeg ploda, veliki potencijal postoji i u proizvodnji:
- marmelada,
- džemova,
- sokova,
- čajeva,
- kaša i sirupa od šipurka.
Priprema zemljišta za sadnju šipka
Kvalitetna priprema zemljišta jedan je od najvažnijih koraka za uspešan zasad. Pre sadnje preporučuje se:
- duboko oranje na 30 do 40 centimetara,
- tanjiranje i frezovanje zemljišta,
- unošenje 20 do 50 tona zgorelog stajnjaka po hektaru,
- dodavanje NPK đubriva formulacije 10:12:26 ili 8:16:24 u količini oko 500 kilograma po hektaru.
Na strmim terenima ili parcelama gde mehanizacija ne može lako da priđe, sadnja se obavlja u pojedinačne rupe. Tada se u svaku sadnu jamu dodaje oko 5 kilograma stajnjaka i 250 do 300 grama mineralnog NPK đubriva.
Pravilan razmak i vreme sadnje
Šipak se najčešće sadi na razmaku 3 x 1,5 metara, što daje oko 2.222 biljke po hektaru. Na siromašnijim zemljištima preporučuje se gušća sadnja, odnosno razmak 3 x 1 metar.
Najbolje vreme za sadnju je jesen ili zima, ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju. Kasna prolećna sadnja nije preporučljiva jer se sadnice sporije primaju i razvijaju.
Prilikom sadnje važno je da kalem ostane u nivou zemlje ili neposredno iznad nje. Nakon zatrpavanja korena sitnom zemljom, dodaje se zgoreli stajnjak, a potom još jedan sloj zemlje. Posle gaženja zemljišta preporučuje se dodatnih 150 do 200 grama NPK đubriva oko sadnice.
Zaštita šipka od bolesti i štetočina
Zahvaljujući bodljama, šipak uglavnom nije ugrožen od divljači. Ipak, tokom proleća i leta mogu se pojaviti lisne vaši koje napadaju mlade izbojke.
Redovna kontrola zasada i pravovremena zaštita odgovarajućim insekticidima ključni su za očuvanje zdravih biljaka i dobrog prinosa.
Nega mladih sadnica
Kod prolećne sadnje obavezno je zalivanje sa 5 do 10 litara vode po biljci. Pre početka vegetacije sadnice treba skratiti na oko 20 centimetara, odnosno ostaviti 3 do 4 pupoljka iznad spojnog mesta.
Tokom prve godine potrebno je:
- redovno uklanjanje korova,
- plitko okopavanje,
- uklanjanje izbojaka iz podloge,
- prihrana sa oko 100 grama KAN đubriva po biljci.
U periodima suše preporučuje se dodatno navodnjavanje.
Rezidba šipka u drugoj godini
U drugoj godini bira se 4 do 5 najjačih letorasta koji se skraćuju na 120 do 130 centimetara. Svi slabi i višak izdanaka uklanjaju se kako bi biljka pravilno formirala žbun.
Ako je biljka slaba, preporučuje se kratka rezidba na oko 20 centimetara radi jačanja korena i vegetativnog razvoja.
Tokom vegetacije potrebno je:
- održavanje zemljišta bez korova,
- povremeno zalivanje,
- zaštita od štetočina,
- prihrana KAN đubrivom pre cvetanja.
Kada šipak daje pun rod?
Treća godina uzgoja smatra se početkom pune rodnosti. Uz pravilnu negu i dobre uslove gajenja, prinosi mogu biti veoma visoki i ekonomski isplativi.
Plantažni uzgoj šipka predstavlja odličnu priliku za proizvođače koji žele sigurnu i dugoročnu investiciju u voćarsku proizvodnju.
Uzgoj šipka kao dugoročna investicija
Gajenje šipurka može biti veoma profitabilno ukoliko se pravilno planira proizvodnja. Dobra priprema zemljišta, kvalitetne sadnice, redovna prihrana i zaštita biljaka ključ su za stabilne prinose i kvalitetan plod.
Zbog sve veće potražnje za prirodnim i domaćim proizvodima, šipak ima značajan potencijal kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

